ponedjeljak, 22 April 2013 14:19

Obilježen Dan planete Zemlje na PMF-u Sarajevo

    Predstavljanje ovog izvještaja ujedno je i druga radionica pri izradi ove liste, a prisustvovao joj je i veliki broj studenata Prirodno-matematičkog fakulteta. Naručilac projekta je Federalno ministarstvo okoliša i turizma, a izvršitelji su EU Greenway Sarajevo i Prirodno-matematički fakultet u Sarajevu. Voditelj čitavog projekta je dekan Prirodno-matematičkog fakulteta Rifat Škrijelj.

    "Dok se u Evropi i svijetu uveliko bave očuvanjem prirodnih resursa, mi u BiH tek pokušavamo napraviti crvenu listu. Na projektu je radila čitava ekipa Prirodno-matematičkog fakulteta, uz pomoć NVO organizacije Greenway, a odškrinula su se i vrata povjerenja državne administracije za ovakve projekte", izjavio je Škrijelj i dodao kako je na projektu radila ekipa od 20 ljudi, među kojima su i profesori Suvad Lelo, Samir Đug, Nusret Drešković, Avdo Sofradžija... 

    Prva faza projekta obuhvatala je edukaciju eksperata i saradnika uključenih u izradu liste, dok se druga bavila istraživanjem literature i terena, organizacijom GIS baze i izradom nacrta liste.

    Izrada ove liste zakonom je definisana još 2003. godine, ali joj se pristupilo tek 10 godina kasnije. Kriterije za utvrđivanje ugroženih vrsta utvrdili su Svjetsko udruženje za zaštitu prirode i Svjetska unija za očuvanje prirode (IUCN), a glavna svrha crvene liste je poduzimanje mjera kako ugrožene vrste više ne bi bile ugrožene. Lista se sastoji od popisa ugroženih vrsta koju će IUCN uređivati svake godine, a na osnovu nje će se izrađivati planovi i strategije rada. Prirodno-matematički fakultet je ugovorom obavezan da dotjeruje listu do konačne primjenjivosti.

    "Ovaj nacrt nije idealan, neke stvari su se mogle još bolje uraditi", rekao je Škrijelj i dodao kako će se o nacrtu raspravljati tokom jednodnevnih konsultacija. 

     

    "Ovo jednostavno pitanje sadrži mnogo potpitanja, ali jednostavnog odgovora nema. Ugrožene vrste suočene su sa mnogim problemima. Najglobalniji problem je pravljenje cesta. Vidite sami iz priče o autoputu. Mogu reći da sam dosta pažljivo analizirao neka područja i pored svih propusta u izgradnji, ograde nisu postavljene kako treba i ne ostavljaju se prostori za prolazak životinja. Posebno kada su u pitanju gmizavci i vodozemci, koji su strašno osjetljivi i na male količine stranih materija koje mogu doći u njihove ekosisteme. Zbog toga se često dešava da, naprimjer, naiđemo na žabe koje su sijamski blizanci i sl. Zbog takvih poremećaja vrlo brzo dolazi do smanjenja brojnosti. Ako nemamo ljude koji su dovoljno osviješteni da štite životinje, onda imamo zaista veliki problem. S druge strane, veoma je teško zaštiti životinje. Pogledajte probleme koji se dešavaju sa uličnim psima. Vrlo je teško tu naći neko rješenje. Da bi se za neku populaciju u svijetu reklo da je ugrožena, morate navesti gdje je tačno ta populacija, koliko tačno ima jedinki i kakvo joj je stanje. Kod nas je to mnogo drugačije, a mora se i predložiti mjera zaštite", izjavio je za Klix.ba Suvad Lelo, rukovodilac ekspertnog tima za faunu i šef Odsjeka za biologiju Prirodno-matematičkogfakulteta u Sarajevu.

    Izvor: Klix.ba

     

    Čitano 1592 puta Zadnji put promjenjen ponedjeljak, 29 April 2013 15:32

    Prirodno-matematički fakultet• Zmaja od Bosne 33-35, 71000 Sarajevo• +387 (0)33 723 723
       Contents of this site © 2008 Prirodno- matematički fakultet Sarajevo. All rights reserved.

    Kontakt Administrator