GIS centar na Odsjeku za geografiju je savremeno opremljen za pružanje obuke o GIS softveru, daljinskoj detekciji, modeliranju prostornih pojava i procesa i njihovoj 3D i 2D vizualizaciji. Primjena GIS-a u geografskoj, ali i drugim naukama, kao i prostornom planiranju je praktično postala nezamjenjiv dio savremene svakodnevnice. Visokostručni kadar nastavnog osoblja Odsjeka za geografiju uz primjenu najsavremenijih tehnologija omogućava naobrazbu studenata o brojnim mogućnostima primjene GIS tehnologije za razne aspekte modeliranja prostornih pojava u i procesa, kao i rješavanje naraslih konflikata u prostoru. Ovaj proces u GIS Centru podrazumjeva identifikaciju kriterijuma, prikupljanje podataka i kreiranje GIS prostorne baze za odabrane kriterijume, njihovu dalju evaluaciju formiranje matrica odlučivanja, analizu i validaciju rezultata agregarcije, te u konačnici GIS vizualizaciju, uz prijedlog preporuka za dalje aktivnosti.

Studenti u GIS Centru otkrivaju i usavršavaju metode detekcije, analize, monitoringa, manipulacije i vizualizacije prostornih podataka. Na osnovu brojnih ulaznih kriterijuma, korisnici GIS Centra kreiraju precizne digitalne karte koje omogućavaju sinhornizaciju različitim granama nauke i struke, te optimizaciju i ubrzavanje radne procesa.

Centar također pruža usluge GIS obuke – kurseve i druge ugovorne usluge, uključujući analizu potreba korisnika, prilagođeno GIS programiranje, prilagođeno kartiranje prostornih sadržaja i dr.

U nastavku su navedene neke od brojnih mogućnosti primjena GIS-a koje se realizuju u GIS Centru Odsjeka za geografiju:

– Mapiranje prostornih sadržaja, vizualna interpretacija i geoprocesiranje prostornih podataka;

– Kreiranje opsežnih baza podataka, njihova obrada i geovizualizacija;

– 3D vizualizacija i optimizacija prostornih sadržaja;

– Regionalno planiranje i monitoring prostornih planova;

– Urbano planiranje, analiza urbanog rasta i njegovog pravca širenja i pronalaženje pogodnih mjesta za daljnji urbani razvoj;

– Upravljanje, monitoring i analiza prirodnih resursa;

– Odabir najpovoljnijih lokacija za izgradnju različitih infrastrukturnih objekata;

– Planiranje i odabir najoptimalnijih transportnih ruta na temelju različitih kriterijuma;

– Analiza utjecaja na životnu sredinu;.

– Analiza hazarda, prirodnih katastrofa i konflikata u prostoru i ublažavanje njihovih posljedica;

– Zoniranje opasnosti od klizišta postupkom rangiranja različitih dijelova područja prema stepenima stvarne ili potencijalne opasnosti od klizišta;

– Mapiranje zemljišta – identifikacija i klasifikacija zemljišnog pokrova i definisanje njegovih granica;

– Mapiranje geoloških karakteristika, analize zemljišta i slojeva, procjene seizmičkih informacija, stvaranje trodimenzionalnih (3D) prikaza geografskih obilježja;

– Turističko planiranje sa tehnikama i tehnologijama široke primjene za postizanje održivog razvoja turizma;

– Monitoring i planiranje energetskih sistema i sistema vodosnabdijevanja;

– Kartiranje zona opasnosti od šumskih požara;

– Kreiranje navigacijskih mapa;

– Detekcija i monitoring krčenja šuma;

– Smanjenje dezertifikacija i degradacije zemljišta uslijed klimatskih promjena ili ljudskih aktivnosti;

– Procesiranje podataka za različite vrste komunalnih usluga kao što su elektirčna energija, telekomunikacije i zemni gas – mapiranje, inventarizacija, praćenje usklađenosti sa propisima, analiza distribucije, analiza opterećenja i dr.;

– Vizualizacija i planiranje javnih infrastrukturnih objekata i reagovanje u vanrednim situacijama i katastrofama;

– Prikupljanje podataka o korelacionim prostorno-vremenskim odnosima između nivoa koncentracije različtih vrsta zagađivača i pojave i širenja bolesti.

– Precizan odabir najoptimalnije rute cjevovoda i naftovoda, što doprinosi minimiziranju ekonomskih gubitaka i negativnih uticaja na životnu sredinu;

– Prikladnost lokacija za postrojenja za obradu otpada integrisanjem različitih setova podataka;

– Lociranje podzemnih cijevi i upravljanje procesima kvarova na vodovodnoj mreži;

– Formiranje digitalnih katastarskih baza podataka;

– Kartiranje i očuvanje florističkog i faunističkog fonda;

– Kartiranje snježnog pokrivača i predviđanje otjecanja, praćenje sezonskih i godišnjih izmjena snježnog pokrivača pod postojećim klimatskim uvjetima, simulacija i prognozu otjecanja, kartiranje regionalne distribucije vodnog ekvivalenta i dokumentiranje procesa recesije snježnog pokrivača za vrijeme topljenja u odnosu na geološke karakteristike prostora;

– Upravljanje, analiza i vizualizacija podataka o zaštićenim područjima i brojne druge mogućnosti.